Wednesday, December 6, 2017

Tihi iz naše mahale

(odlomak) 
Više od četiri decenije poslije pogibije Smaila Mujbegovića (1942) njegovi sunarodnjaci, drugovi i rodbina, veoma malo su znali o njegovom životu, ratnim podvizima i stradanju – sem nekoliko osnovnih činjenica. Razlozi tome bili su mnogostruki. Prije svega, Smail se nije borio na svom domaćem i zavičajnom terenu, već je otišao u krajeve gdje nije bio poznat, ni on a ni njegova uža i šira porodica. Razlozi konspiracije pogodovali su da se što manje govori o svome porijeklu i učinili su da je Smail ostao na neki način ilegalac, poznat među svojim najbližim drugovima i saborcima, i to po skraćenici svog imena kao „Smajo“, što su njegovi ratni saborci smatrali pseudonimom. Nedostatak bilo kakvih pisanih izvora doprinio je takođe da se Smail odselio negdje u legendu, o čemu se ponekad pričalo, ali vrlo malo se znalo.
... 
Dragocjeno je svjedočanstvo o druženju sa Smajom dao Dobroslav Lazarević, pukovnik JNA u penziji, najprije o radu u sindikatu drvodjeljaca na Zvezdari uoči rata, a zatim o ilegalnom radu 1941. Lazarević je jedini „krunski svedok“ i jedini preživjeli iz atentata na policijskog agenta Žiku Jovanovića, što ga je organizovao Smajo.
  
"...Od 22.juna, od napada na SSSR, počinju prave vojne i ratne pripreme, formiraju se diverzantske grupe, za paljenje njemačke štampe, i drugo. Mi stolari smo bili zaduženi za sječenje telegrafskih i drugih veza ka Smederevu i drugim pravcima. To su bile strogo konspirativne i odvojene grupe radničke i srednjoškolske. U to vrijeme priprema održavani su sastanci aktiva i podaktiva u raznim kućama, čitalo se i dogovaralo.  
Od juna je počela jedna plima raspoloženja za borbu, jedna naprosto antifašistička euforija, kao da su svi na jednoj strani, a Nijemci na drugoj. Borbena omladina je pokazivala veliku nadmoć u svim tim akcijama, iako je bilo dosta neopreznosti i mladalačkog neiskustva. U svim tim akcijama Smajo je bio sa nama kao stariji aktivista, pretpostavljao sam tada da je bio u rukovodstvu KP, član ili sekretar VIII rejonskog komiteta na Zvezdari. Pošto je policija aktivirala svoju djelatnost, organizovala provale i slično, došlo je do toga da se pojedini agenti koji su najviše znali, likvidiraju. Prvu akciju na Žiku Jovanovića koji je radio na Zvezdari organizovali su Bata Ćosić i Todorović, ali ona nije uspjela, iskompromitovala se prije nego što je počela. Sljedeću akciju trebalo je da izvedu drugi, manje kompromitovani. Kako je Žika upravo izvodio provalu na Zvezdaru, iz Mjesnog Komiteta KPJ su vršili pritisak da se ovaj agent što prije likvidira, stvar je bila urgentna, kako bi se presjekli konci provale. Za drugi pokušaj dat je nalog da ga organizuje Smajo – on je bio najodgovorniji za izvršenje ovog zadatka.

atentat su izvšili: Smail Smajo Mujbegović, Dobroslav Lazarević i Đuro Tomac
ilustracija - serija Otpisani, RTV BG, 1974.godine

Žika je stanovao oko ulice Gospodara Vučića, a kako je poslije prvog pokušaja pojačana predostrožnost, danima je u tom kraju pravljena zasjeda, pa je 29.avgusta bilo javljeno da će on  proći ovim putem. Koliko je ljudi učestvovalo u zasjedi ne znam, ali za izvršenje bili smo odgovorni Smajo, ja i Đuro Tomac, isto stolarski radnik. Stajali smo na vrhu ul. Gospodara Vučića – toga dana se preko puta naše zasjede formirao dugačak red za hljeb pred jednom pekarom. Smajo je bio na vrhu ulice i trebalo je da nam da znak kada će naići agenti. Kad je naišao Žika sa još jednim visokim, nama nepoznatim agentom, kod Đure Tomca se javila nedoumica da li da puca kad je pred njim dugačak red ljudi, tako da je za momenat propustio Žiku dosta nisko. Smajo je to primijetio i uzbuđeno nam je davao znak da djelujemo. Pucali smo obojica i Žika je pao, kad je počela pucnjava, svijet se razbježao. Smajo je čekao s biciklom da preuzme pištolje od nas i stavi ih u korpu od motorbicikla koji je čekao kod Škole Vojislava Ilića. Smajo je zgrabio od nas pištolje, ali se s biciklom zapleo u gomilu svijeta koji je bježao na razne strane. Trčeći je pošao da preda pištolje, bila su tri – i da ih preda čovjeku na motoru. Da bi mogao da bježi ostavio je bicikl. Nama je javljeno vezom da se povučemo, jer je bicikl pronađen, pa će uslijediti hapšenje (bicikl je bio Smajin). Napustio sam Zvezdaru i sklonio se kod tetke u Budimskoj ulici. Za Smaju smo čuli da je otišao za Kosmaj. Za nas se smatralo da nismo jako kompromitovani, pa da možemo i da ostanemo, ali mi smo se osjećali ugroženi, tragali smo za vezom – vidjelo nas je oko 100 ljudi. Posle je bila raspisana potjernica za nama..." 
...
Niko ne bi znao šta je uradio Smajo poslije atentata na Žiku Jovanovića, kada su se svi razbježali i sklonili sa mjesta atentata. Smajo je bio i suviše iskusan ilegalac da bi se krio na Zvezdari. On je, ni manje ni više otišao u centar grada u Balkansku ulicu br.27 preko puta „Hotel Praga“ i sklonio se kod mamine sestre Julijane Todorović, o čemu je ona u više navrata pričala. Slučaj je htio da ni jedna od njene tri kćerke nije bila tih dana u Beogradu, pa je bila sama u stanu. Kad je Smajo došao kod nje, ispričao joj je šta je bilo – imao je povjerenja u nju kao Zaginu sestru – i rekao je da bi on ostao kod nje dok se stvar ne slegne i dok ne dobije vezu. Tetka Juca, tako smo je zvali, smjestila ga je u djevojačku sobu gdje je spavao s pištoljem pod jastukom. Za prozor je pričvrstio debeli konopac, tako da bi, ukoliko agenti uđu na vrata, mogao da se spusti u dvorište i pobjegne na dvorišni izlaz. Do toga nije došlo, jer nikakvi putevi nisu upućivali policiju u strogi centar, u kuću ugledne udovice pukovnika Voje Todorovića, koja svakako nije imala vezu s ilegalnim pokretom. On je potpuno bezbjedno i raspoloženo proveo kod tetke oko nedelju dana i za to vrijeme je izlazio na ulicu, svakako tražeći preko svojih kanala vezu, kako bi otišao na Kosmaj. To mu je uspjelo posle više traganja i konačno je, pošto se oprostio od tetke, otišao na Kosmaj. Za vrijeme tog kratkog boravka on se sprijateljio s tetkom, kod koje je i ranije dolazio u kraće posjete. Tražio je od nje da joj popravi što ima od stolarije, i time se bavio kad je bio u kući. Nije pokazivao nikakve znake uznemirenosti ili straha i tako je djelovao na tetku da se ni ona nije plašila. Kada su poslije svega njene kćerke stigle kući i čule njenu priču, nisu mogle da vjeruju da se njihova majka usudila da krije u kući ilegalca za kojim je bila raspisana potjernica. 
... 

Epilog

Pored ostalih priča o akcijama ilegalaca 1941. u okupiranom Beogradu, i ova priča je ekranizovana u kultnoj seriji „Otpisani“, snimljenoj '70-tih godina prošlog stoljeća. Priču možete pratiti u 3.epizodi „Izdajnik“:
izvor:
tekst iz knjige Vere Mujbegović: TUZLA MOJE MLADOSTI / Priča o Smaji
video google

Thursday, November 30, 2017

Moja tarevačka nena

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče".

Knjiga se može naručiti preko internet platforme Amazon:
https://www.amazon.de/dp/1720821097  (većina evropskih država)
https://www.amazon.com/dp/1720821097  (USA, Kanada, Australija ...)
https://www.amazon.co.uk/dp/1720821097  (Velika Britanija)
https://www.amazon.fr/dp/1720821097  (Francuska)
https://www.amazon.it/dp/1720821097  (Italija)

kratak video sa "prelistavanjem" knjige možete pogledati ovdje:
https://youtu.be/F9zpxP_qirI

Friday, November 24, 2017

Petsto koraka kroz istoriju grada

Priča se može pročitati u knjizi "Pozdrav iz Modriče".
Knjiga se može naručiti na internet-platformi Amazon.
Za više detalja pogledati ovdje:

Saturday, November 11, 2017

Brzim preko Bosne - Vlakom prema jugu



Ovih dana, prije 70 godina, 16.novembra 1947.godine, iz Bosanskog Šamca je krenuo prvi voz željezničkom prugom Šamac-Sarajevo. Ovaj video snimak je načinjen tokom te prve vožnje, na dionici od Bosanskog Šamca, preko Modriče do stanice Doboj Novi i daje jedinstven prikaz gradova i sela smještenih uz ovu prugu. Za Modriču je ovo vjerovatno i najstariji sačuvani video snimak.

Izgradnja 239 kilometara pruge trajala je nešto više od sedam mjeseci, od 1.aprila do 16.novembra 1947.godine a u saobraćaj je puštena sutradan, 17.novembra. Na izgradnji trase pruge i oko 110 građevinskih objekata uz prugu radilo je 212 hiljada mladih, među kojima je bilo oko 6 hiljada brigadira iz 42 države svijeta. Veći objekti na njoj su most na Savi u Bosanskom Šamcu, tunel Vranduk i osam drugih kraćih tunela, ukupne dužine 2.354 metara.
 
3.maja 1950.godine otpočeli su i radovi na izgradnji željezničke pruge Modriča-Gradačac, a pruga je predata na upotrebu 29. novembra 1950. godine, kada je i ovom prugom prošao prvi voz. Ogroman je bio značaj ove dvije pruge za razvoj grada i opštine Modriča. Izgradnjom ove dvije pruge Modriča je dobila znatno na značaju, jer su željezničkoj stanici Modriča gravitirala i područja opština Gradačac i Odžak. Isto tako, željeznička pruga je bila jedna od osnovnih saobraćajnih veza opštine i najznačajniji vid transporta robe i putnika.

Kao podsjećanja na ta vremena do početka devedesetih prošlog vijeka, kada se iz Modriče do Sarajeva, Beograda ili Zagreba brže, sigurnije i ugodnije stizalo vozom nego autom, neka posluže i slike sa voznim redom željezničke stanice Modriča iz 1991.godine.



  

Svi oni koji su do devedesetih putovali vozovima, vjerovatno se i danas sjećaju tih putovanja na školske ekskurzije, odlazaka na more, na fakultete, ispraćaja u JNA,... ili jednostavno - putovanja. Kako je izgledalo jedno takvo putovanje u vozovima poput Bosna Ekspres ili Olimpik, dočaravaju priča i pjesma "Brzim preko Bosne / Vlakom prema jugu".



Danas, željeznička stanica Modriča skoro da se može nazvati "Stanicom bez voznog reda", vozovi već godinama ne idu u ritmu Čolinih stihova  "danju-noću", željezničari štrajkuju glađu, a sumorna slika željezničkog magacina kao da nagovještava da će tako, nažalost, još dugo, dugo ostati...

izvor:
slike - vremeplov.ba
& @mir.sarvan
video - TV Sarajevo & @mir.sarvan
pjesma - Arsen Dedić


Sunday, October 22, 2017

Nena Ramiza i djed Bego u Washingtonu D.C.

U Washingtonu D.C., glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država, na promenadi zvanoj "National Mall", dugoj oko pet kilometara, a u neposrednoj blizini Bijele Kuće i američkog Kapitola, raspoređeno je dvadesetak svjetski poznatih muzeja. Nekoliko ih je poznato i iz raznih igranih filmova, a vjerovatno najpoznatiji od njh su Američki Prirodnjačko-istorijski (Prirodnoslovni) muzej i "Smitsonian Institut" iz trilogije "Noć u muzeju" sa Ben Stillerom u glavnoj ulozi.

Ova priča je o jednom drugom muzeju koji se nalazi u neposrednoj blizini dva gore navedena. Glavne uloge u ovoj priči su nena Ramiza Džambić i djed Bego Efendić iz Modriče, a muzej o kome govori ova priče je:


Američki memorijalni muzej holokausta )


Zaposlenici ovog muzeja su 2012.godine boravili više puta u Modriči i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Tragajući za živim svjedocima događaja iz drugog svjetskog rata, oni su razgovarali i sa nenom Ramizom i djedom Begom. 



Razgovor je zabilježen u video formi i pohranjen je u arhivu Muzeja Holokausta u Washintonu D.C. 
Pored odgovora na pitanja vezana za stradanje Jevreja u Modriči tokom drugog svjetskog rata, nena Ramiza i djed Bego su ostavili i dragocjeno svjedočanstvo o događajima u Modriči prije, tokom i poslije drugog svjetskog rata. 

Klikom na fotografiju pokrenuće se video, oba traju po otprilike sat vremena:


Ramiza Dzambić, born in Modriča in 1928, discusses the peaceful relationship between different religions in Modrica before the war; watching Jews boarding a bus; a neighbor’s comment that they will not return; her memories of her Serbian family-friends’ arrest by Ustaše; their death on a bridge over the Bosna River; watching a woman begging a Ustaše soldier to tell her the location of her deceased husband; the names of those who joined Ustaše; the rescue of two partisan women; the conflict between Chetniks and Ustaše.


Bego Efendić, born in 1930 in Tarevci close to Modriča, discusses the prewar peaceful relationships among different ethnic groups; hearing about the death of a Jewish girl in his school; Chetniks from Vranjak attacking Modriča, robbing and killing his neighbor; the killing of Serbs on the Bosna River bridge by Ustaše; a Serb attack on Garevac; the arrival of Muslim refugees from East Bosnia; seeing nearly naked Ustaše soldiers who were captured and later executed by partisans; and his cousin who was sentenced to 18 years in prison for his Ustaše membership.


Podsjećanje

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2005 godine donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji Holokausta, čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spječavanju čina genocida u budućnosti.

"Tragedija nastala kao posljedica Holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se sjećamo, onda možemo odati prikladnu počast žrtvama. Milioni nedužnih Židova i pripadnika drugih manjina ubijani su na nazamislivo barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu, niti njihovu agoniju...."

(Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan, 27. januar 2006)

Bosna i Hercegovina od 2007.godine zvanično obilježava 27. januar - Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Na taj datum, 1945.godine je vojska SSSR-a oslobodila koncentracioni logor Auschwitz (Aušvic). Koncentracioni logor Auschwitz bio je kompleks logora za masovno ubijanje Jevreja u vrijeme nacionalsocijalizma i njemačke okupacije Poljske od 1939-45. godine u blizini poljskog grada Oświęcim. Danas su dijelovi logora državni muzej, a od 1997. godine muzej je pod zaštitom UNESCO-a. Radi se o kompleksu logora za uništavanje u kojima je u vremenu od 1941-45. godine ubijeno preko 1,1 milion ljudi.



izvori: 

wikipedia

United States Holocaust Memorial Museum

Friday, October 20, 2017

Stari život

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče".

Knjiga se može naručiti preko internet platforme Amazon:
https://www.amazon.de/dp/1720821097  (većina evropskih država)
https://www.amazon.com/dp/1720821097  (USA, Kanada, Australija ...)
https://www.amazon.co.uk/dp/1720821097  (Velika Britanija)
https://www.amazon.fr/dp/1720821097  (Francuska)
https://www.amazon.it/dp/1720821097  (Italija)

kratak video sa "prelistavanjem" knjige možete pogledati ovdje:
https://youtu.be/F9zpxP_qirI

Friday, September 1, 2017

Hej, gledaj čiče od Modriče

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče".

Knjiga se može naručiti preko internet platforme Amazon:
https://www.amazon.de/dp/1720821097  (većina evropskih država)
https://www.amazon.com/dp/1720821097  (USA, Kanada, Australija ...)
https://www.amazon.co.uk/dp/1720821097  (Velika Britanija)
https://www.amazon.fr/dp/1720821097  (Francuska)
https://www.amazon.it/dp/1720821097  (Italija)

kratak video sa "prelistavanjem" knjige možete pogledati ovdje:
https://youtu.be/F9zpxP_qirI

Tuesday, June 20, 2017

Nastavnica Majda, majka Hazima i smeđi džemper sa zelenom štraftom

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče" koja će uskoro biti objavljena.
Uskoro ovdje više detalja o knjizi i kako knjigu naručiti...

Saturday, April 29, 2017

Bajka o tri modrička gimnazijalca

Priča se može pročitati u knjizi "Pozdrav iz Modriče".
Knjiga se može naručiti na internet-platformi Amazon.
Za više detalja pogledati ovdje:

Monday, March 27, 2017

Profesor Širbegović i 15 studenata

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče".

Knjiga se može naručiti preko internet platforme Amazon:
https://www.amazon.de/dp/1720821097  (većina evropskih država)
https://www.amazon.com/dp/1720821097  (USA, Kanada, Australija ...)
https://www.amazon.co.uk/dp/1720821097  (Velika Britanija)
https://www.amazon.fr/dp/1720821097  (Francuska)
https://www.amazon.it/dp/1720821097  (Italija)

kratak video sa "prelistavanjem" knjige možete pogledati ovdje:
https://youtu.be/F9zpxP_qirI

Friday, March 17, 2017

Dževad Šabić Đero (1)

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče".

Knjiga se može naručiti preko internet platforme Amazon:
https://www.amazon.de/dp/1720821097  (većina evropskih država)
https://www.amazon.com/dp/1720821097  (USA, Kanada, Australija ...)
https://www.amazon.co.uk/dp/1720821097  (Velika Britanija)
https://www.amazon.fr/dp/1720821097  (Francuska)
https://www.amazon.it/dp/1720821097  (Italija)

kratak video sa "prelistavanjem" knjige možete pogledati ovdje:
https://youtu.be/F9zpxP_qirI

Dževad Šabić Đero (2)

Priča se može pročitati u knjizi "Priče iz Modriče".

Knjiga se može naručiti preko internet platforme Amazon:
https://www.amazon.de/dp/1720821097  (većina evropskih država)
https://www.amazon.com/dp/1720821097  (USA, Kanada, Australija ...)
https://www.amazon.co.uk/dp/1720821097  (Velika Britanija)
https://www.amazon.fr/dp/1720821097  (Francuska)
https://www.amazon.it/dp/1720821097  (Italija)

kratak video sa "prelistavanjem" knjige možete pogledati ovdje:
https://youtu.be/F9zpxP_qirI

Saturday, February 25, 2017

Majna

piše Suada Muratović

Kad iz bilo kojeg razloga "dobijem krila" - ona, kojima se "leti", nesvjesno i bešumno, taj let me odnese u vrijeme, na mjesta, ona gdje se moja duša napajala. Ovo su obronci Majne, iznad moje rodne Modriče i drage mi mahale.



piše Stevo Stevanović

Mnogo je prelijepih proplanaka i obronaka na našoj bajkovitoj Majni. I svi su nam oni ostali u lijepom sjećanju. Počevši od juga, pa prema jugozapadu i zapadu, oni su se u blagom luku, kao ukrasni kamenčići u najljepšem đerdanu nizali, počevši od Kukinog potoka, preko brda iznad strelišta, Siminog brda, Crkvenog brda, Brda Žice, Alijinog Brda, Emića brda, Terzića brda, Hadžidedića brda, Herdića brda, Hasinog ili Hasanbegovog brda, Hadžića brda itd..., da bi se tamo negdje ispod Tarevaca sastajala sa tarevačkim i riječanskim brežuljcima. Mnogima je od nas srce ostalo na tim brežuljcima. Mnoge smo dane i godine proveli jurcajući po njihovim šumarcima i proplancima, pokušavali da savladamo prve tajne skijanja i sankanja, ili u proljeće odlazili na prvomajski uranak, uživajući u prelijepom pogledu na našu mirnu i lijepu palanku. A mnogi gledaše i dalje i shvatiše da se i izvan naše palanke prostire isto tako šareni i tajanstveni svijet, pa odlučiše da iskoriste ove prelijepe proplanke kao poligon za početni zalet, prije nego što zamahnu svojim nesigurnim krilima i pokušaju se odvojiti od zemlje i odletjeti negdje u druge krajeve u kojima će pronaći svoj mir i ponijeti sa sobom uspomene iz svoje mladosti i svog rodnog kraja. Tako smo i mnogi od nas, iz ulice "divljih kestenova", a u podnožju Siminog brda, Crkvenog brda i Alijinog brda odletjeli u nove "palanke" ili u široki svijet, te se samo u rijetkim prilikama ponovo negdje sretnemo i obnovimo stara sjećanja na te, davno prohujale dane.

Hvala ti, drugarice moja, što si me ovom fotografijom vratila negdje u šezdesete ili početak sedamdesetih godina prošlog vijeka...

Friday, February 10, 2017

Kroz bosansku Posavinu (do Modriče)

Priča se može pročitati u knjizi "Pozdrav iz Modriče".
Knjiga se može naručiti na internet-platformi Amazon.
Za više detalja pogledati ovdje:

Čaršija koje više nema

Priča se može pročitati u knjizi "Pozdrav iz Modriče".
Knjiga se može naručiti na internet-platformi Amazon.
Za više detalja pogledati ovdje:

Wednesday, February 8, 2017

Predrag i Zinka

Priča se može pročitati u knjizi "Pozdrav iz Modriče".
Knjiga se može naručiti na internet-platformi Amazon.
Za više detalja pogledati ovdje: